Na korak do smrti
31.05.2006., srijeda
Psiholoski poremecaji...
|
Evo nesto s jednog bloga pa sami procijenite, da li se radi o problemima ili ne.Pozdrav autorima istoga... (Rezanjem do ekstaze inspiriran apsolutnom tugom benda 69 eyes danas sam razmisljao malo. o dusi i zagrobnom zivotu, magiji i okultnome, vjetru, vodi i zemlji, religiji i razumu. ne vjerujem u boga, to je prva stvar koju cu reci. mislim da je on plod necije maste usaden u kolektivnu svijest covjecanstva. ali... u postojanje duse, necega sto je iznad zivota, ovoga sramnoga skupa mesa i kostiju, vjerujem. nasa dusa je oblikovana nasim djelima. sto god ucinimo to je nase djelo, nitko ne moze preuzeti zasluge za ono sto smo mi ucinili. takoder... vjerujem u zvijezde. pri pocetku vremena kad su nastajale duse i nebo, zvijezde su odredivale kojoj dusi ce pripasti koji element. tako uzmimo za primjer dusu stvorenu na suncu, ona je vatrena, temperamentna, dinamicna. nju privlaci vatra. uzmimo da je dusa vjecna. ima li dusa svijest ili je ona jednostavno ta koja postoji? mislim da ovaj zivot ne vrijedi. necu ga se moci sjetiti za 500 godina. jedino pozitivno u ovom zivotu su djela koja ostanu iza moje duse, osjecaji i misli. tako sam malo razmisljao i pao u totalnu depru, jer kuzis ono.... mama me ne voli. i, sad ubediran i ukomiran odlucio sam se otic malo rezat. otisao sam u kupaonicu, uzeo zilet, stavio ga medu prste i slomio, krv je pocela kapati... bilo mi je ugodno toplo, iz jagodica je kapala krv... jedna polovica zileta pala je u kadu odbijajuci se od stijenki i ostavljajuci krvave fleke. drugom polovicom zabrazdio sam po nozi. totalna bol... pritisak je pao na minimum. bilo mi je ugodno. sad cete svi rec gle glupog goticara, on se reze... ali, niste u mojoj situaciji, vas vasa mama voli, vi ne vidite spas u boli. ostavite me na miru i postujte mene i moje osjecaje i obicaje. nakon ugodne boli i topline koju je ostavljala krv slijevajuci se u mlazovima niz moje tijelo ustupila je totalna ekstaza. jebeno odvajanje od osjecaja, ekstaza... 69 eyes je svirao cijelo vrijeme, totalna bol i tuga.) |
18.02.2006., subota
Filozofski fakultet (psihologije) u Zagrebu!
|
Na upit odlučio sam napisati (kopirati sa službene str. faksa) post o fakultetu psih u Zagrebu.Iako trenutno studiram pravo u OS osobna znam 2 predavača sa faksa iz psih u Zagrebu i pomalo se sam bavim psihologijom.Faks kao faks je dobar i zagreb je ok.Al ak vam je Zadar bliži...Psihologija je dost tražena sad i nije loša idea... Iz povijesti Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu najstarije je u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi. Njegova povijest započinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773, kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim. Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874/1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara. |
15.02.2006., srijeda
Općenito o psihologiji i njezini odijeli...
|
Studij psihologije u Zadru započeo je akademske godine 1978/79. na tada osnovanom Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Studij je od samog početka bio koncipiran i organiziran kao jednopredmetni sveučilišni studij u trajanju od četiri godine. Plan i program studija od početka su bili koncipirani po uzoru na studije znanstvene psihologije u Europi i svijetu, što mu je ostalo trajnom karakteristikom do današnjih dana. Budući da je nastavni rad na suvremenom sveučilišnom studiju nezamisliv bez znanstvenog rada, nastavnici Odsjeka za psihologiju bili su uključeni (i sada su) u znanstvene projekte, koje je uglavnom financiralo Ministarstvo (SIZ) znanosti i tehnologije. Većina nastavnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, koji danas rade na Odjelu za psihologiju, kao i neki koji rade na drugim fakultetima, postigli su svoje magisterije i doktorate znanosti radeći upravo na tim projektima.  Osnivanjem Sveučilišta u Zadru, Odsjek za psihologiju prerastao je u Odjel za psihologiju, što mu otvara još veće mogućnosti razvoja, kako na znanstvenom, tako i na nastavnom području djelovanja. Na znanstvenom planu, osim što su uključeni u projekte, članovi Odjela surađuju s institucijama i pojedincima u zemlji i svijetu. Rezultati takve suradnje velikim dijelom se prezentiraju na bienalnom znanstveno-stručnom međunarodnom skupu “Dani psihologije u Zadru”, kojega organizira Odjel za Psihologiju. Ovaj skup je renomiran i poznat širokom krugu znanstvenika u svijetu, a posebno u regiji Alpe-Jadran. Planovi Odjela uključuju nastavak redovitog organiziranja “Dana psihologije”, kao i održavanja drugih regionalnih međunarodnih simpozija i kongresa, koji mijenjaju mjesta svog održavanja. Plan i program studija se također osuvremenjava u svjetlu rezultata u znanstvenoj psihologiji, koji se postižu u svijetu, pa i na ovom odjelu. U tijeku je izrada plana i programa studija psihologije, koji će biti ekvivalentan studijima psihologije u Europskoj Zajednici, koji se osnivaju na principima Bolognske deklaracije europskih sveučilišta. Nadalje, predviđa se organiziranje interdisciplinarnih poslijediplomskih studija u dogledno vrijeme, na kojima bi se angažirali ne samo vrhunski stručnjaci sa sveučilišta iz zemlje, nego i s drugih renomiranih sveučilišta u svijetu. U okviru sadašnjeg plana i programa, tijekom studija, studenti psihologije dobivaju temeljita znanja iz različitih psihologijskih područja, kao što su : opća psihologija, psihologijska metodologija, eksperimentalna, fiziološka, razvojna, socijalna, klinička i školska psihologija, te psihofiziologija rada i psihometrija. Ova znanja psihologu omogućuju zapošljavanje u različitim sferama društvenih djelatnosti i institucija. Znatan dio psihologa zapošljava se u djelatnostima zdravstva (klinička psihologija), edukacije (školska psihologija), proizvodnih organizacija (industrijska/organizacijska psihologija), te vojske, policije, sudstva i sl. Psiholozi u području zdravstva uglavnom se nalaze u ustanovama kao što su psihijatrijske i neurološke klinike, klinike za ovisnike (alkohol, droge i sl.), klinike za djecu, starce, mentalno retardirane, itd. Dio psihologa je također angažiran u savjetovalištima za djecu i omladinu, bračnim savjetovalištima, savjetovalištima za mentalno zdravlje, ovisnost i penologiju. U svim ovim situacijama psiholog, na osnovi ispitivanja i dijagnoza s pomoću psihologijskih instrumenata, savjetuje i/ili sudjeluje u procesu liječenja klijenata/pacijenata. On također predlaže preventivne i/ili korektivne psihološke mjere u pojedinim slučajevima ili situacijama. U području edukacije psiholozi se bave čitavim nizom problema koji se javljaju od predškolske dječje dobi pa do zrele životne dobi, tako da ih možemo naći u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i andragoškim centrima. U ovo područje spadaju i ustanove za profesionalnu orijentaciju i selekciju, savjetovališta za mlade i sl. U području edukacije psiholog, s pomoću psihologijskih instrumenata i interviewa određuje razvijenost relevantnih psihičkih osobina kod mladih, te zajedno s drugim stručnjacima donosi odluke o njihovim mogućnostima i kontraindikacijama za obrazovni proces. On također radi na uspostavi i održanju dobrih međuljudskih odnosa, predlaže nove načine podučavanja, ispitivanja znanja, osuvremenjavanja obrazovnog procesa, pomaže u prevladavanju problema kod djece s poteškoćama u učenju, odgoju i sl. Na području psihologije rada, psiholog se bavi psihofiziološkim i organizacijskim aspektima rada. Krajnji cilj ovog jest humanizacija ljudskog rada, pri čemu se nastoji postići optimalno korištenje ljudskih potencijala, a da se pri tome postigne što veća efikasnost u radu. Da bi se ovaj cilj postigao, psiholog vrši analize radnih zadataka i poslova i zanimanja, na osnovi čega utvrđuje potrebnu razinu sposobnosti i drugih osobina ličnosti potrebnih za njihovo obavljanje. Ispituje i utvrđuje uvjete uspješnog osposobljavnja, treninga, prekvalifikacija i sl. Ispitivanja stavova i motivacije, te analiza međuljudskih odnosa, uzroka fluktuacije, izostanaka, bolovanja, nesreća na poslu, su dio poslova psihologa u radnim organizacijama. Osim navedenog, psiholozi se zapošljavaju u zavodima za zapošljavanje, ekonomskoj propagandi, zaštiti na radu, itd. Znatan broj psihologa u zadnje vrijeme zaposlen je u vojsci, policiji i sredstvima javnog komuniciranja. Određeni broj se odlučuje za privatnu praksu, tj. privatno savjetovalište i psihoterapeutsku djelatnost. Dio psihologa se zapošljava u znanstveno-istraživačkim institucijama i službama različitih ministarstava (socijalna skrb, gospodarstvo, pravosuđe, školstvo, promet, zdravstvo). Neki psiholozi rade kao profesori psihologije u srednjim i višim školama, kao što su gimnazije, medicinske, ekonomske i druge škole. U visokoškolskim i znanstvenim institucijama psiholozi su zaposleni na području edukacije učitelja i nastavnika, socijalnih radnika, kineziologa, liječnika, kriminologa, politologa itd. Osnovicu za uspješan rad na ovako raznorodnim područjima psiholozi dobivaju tijekom studija stjecanjem općih znanja iz suvremene psihologije, temeljnih znanja iz primjenjenih područja psihologije, te dobrim metodologijskim obrazovanjima. Ovakvo dodiplomsko obrazovanje daje stručnjaka općeg profila, koji može uspješno djelovati u različitim područjima ljudskih djelatnosti, a završavanjem studija dobiva stručni naziv – profesor psihologije. Studij je koncipiran tako da se temeljni psihologijski kolegiji slušaju u početnim godinama, a kolegiji primjenjenih područja pretežno u završnim godinama studija. Ovo se prvenstveno odnosi na obvezne predmete i kolegije, ali dijelom i na izborne koji bi trebali biti komplementarni obveznima. U prvim godinama izborni kolegiji su iz srodnih područja psihologije, kao što su biologija, sociologija i filozofija, te specifični kolegiji koji se odnose na metodologiju. Na završnim godinama prevladavaju kolegiji općenitije naravi. Uz navedeno, na završnoj godini studija studenti trebaju obaviti tzv. “studentsku praksu” u trajanju od najmanje 90 sati. Praksa se obavlja u organizacijama gdje rade psiholozi-mentori, koji studenta neposredno uvode u psihologijsku praksu. Rad na diplomskoj radnji također se obavlja na završnim godištima, a u principu predstavlja opsežnije empirijsko istraživanje. Specijalizacija za rad u određenim područjima primjenjene psihologije može se steći na različitim poslijediplomskim specijalističkim studijima. Završen studij, također omogućuje poslijediplomska znanstvena usavršavanja za stjecanje znanstvenih stupnjeva magistra i doktora znanosti iz psihologije. |
Predstavljanje knjige po kojoj je blog dobio ime...
|
Danas ću vam predstaviti knjigu koju je nedavno pročitao i po njoj je ovaj blog dobio naziv... Korak do smrti-kako postupati mudro kad voljena osoba umire Iz ove knjige, napisane od ruke dvojice američkih psihologa, pročitao je dva poglavlja koja su najuže vezana uz psihologiju.Uz ta dva poglavlja pročitao je i zanimljiv uvod koji nas u knjigu uvodi jednom stvarnom pričom o umirućem čovjeku.Kroz ovu knjigu snažno se isprepliću mišljenja sa stajališta psihologije i sa stajališta kršćanske vjere.Bavi se problemom eutanazije kao ubojstva ili eutanazije kao pomoći pri umiranju.Knjiga je napisana u neku ruku i kao vodič kroz situacije u kojima je naše mišljenje presudno za nečiji život. UVOD U uvodu je napisana priča o umirućem čovjeku i njegovoj preostaloj rodbini.Dvije sestre i brat odlučuju o sudbini starog čovjeka koji je cijeli svoj život proveo u kršćanskom duhu.Brat i sestre su u nesuglasicama što se tiče sudbine njihova rođaka.Brat želi rođaka ostaviti neka umre kada za to dođe vrijeme, što bi bilo prema crkvi najkorektnije.Jedna sestra, zbog velike ljubavi, želi rođaka ostaviti na životu pomoću medicinskih pomagala, dok druga sestra pomoću istih tih pomagala želi ubrzati smrt rođaka.Kraj ove priče nije napisan već se piše o etičkim, pravnim, psihološkim biblijskim, medicinskim i teološkim pitanjima.Kroz ovu nam knjigu autori žele ovakve situacije približiti i olakšati nam sudbonosne odluke, što je i objašnjeno u slijedećih 7 poglavlja. Kakvo je značenje ljudskog života? U ovo je poglavlju napisano kako ljudi različito gledaju na vrijednost ljudskog života.Neki tu vrijednost izjednačuju sa svim životima, bez razlike.Nećemo imati jednako mišljenje o vrijednosti života gledamo li neku sasvim stranu osobu ili gledamo li sebi voljenu i blisku osobu.U ovom se poglavlju prikazuje i izjednačavanje vrijednosti ljudskih života.Jednako je vrijedan predsjednik države kao i najobičniji seljak, također je jednako vrijedan paralizirani mladić kao i paralizirana starica.Također se spominje i Biblija i poznata izreka da je čovjek stvoren na sliku Božju, stoga autori smatraju da smo mi, ljudi, različiti od ostalih stvorenja jer nosimo sliku Božju u sebi.Također se spominje život kao dar, koji nije dar ako ga mi ne primimo što znači da ako si za cilj izaberemo smrt i samo to u životu vidimo onda taj Božji dar uopće nismo primili.U zaključku se navodi da je ljudski život smislen jer je čovjek Božje stvorenje. Što je ljudska smrt? Smrt izjednačuje sve ljude.Ona se mora dogoditi svakome.No smrt je nepredvidiva i ljudi podižu zidove oko sebe samo da na smrt ne bi mislili.Smrt vidimo svakodnevno, bilo na televiziji ili u bolnici.Ovdje su autori naglasili razliku između tjelesne i duhovne smrti i spominju moć smrti.Njezina moć je ta da preko nje odlazimo u vječni život.Smrt je ovdje definirana kao trajan prekid cjelokupnog funkcioniranja ljudske osobe, zbog kojeg tijelo više ne može u sebi zadržati živu dušu. Kritički osvrt Na korak do smrti je zanimljiva knjiga iako mi je pri čitanju malo smetao prevelik utjecaj crkve na pisanja autora.Dok sam počeo čitati mislio sam da se cijela knjiga bazira na psihološkim stavovima s malo utjecaja crkve, dok sad više u to nisam siguran.Teme su raznolike i opširno opisane no uvijek se vraćaju na problem eutanazije.Razmatra se eutanazija kao dobro djelo i kao ubojstvo.Taj problem je u knjizi razmotren sa svih mogućih strana i stavova, od medicinskih do teoloških.U knjizi sam otkrio razne stvari koje sam mislio da znam, a o tim temama autori su mi otvorili nove vidike.Sve u svemu, nikako mi nije žao što sam ovu knjigu pročitao jer sam dobio saznanja o temama koje čovjek nije još ni približno otkrio već se o njima samo nagađa.Ovu knjigu bi preporučio, ako zbog ničega drugog onda bar zbog toga je ćete dobit uvid u pojmove kao što su život i smrt i od strane psihologije,a i od strane teologije. |
Ponuda!
|
Pošto je On veliki i slavan psiholog na njegovom se blogu nudi besplatne seanse.Bilo kakvi problemi da vas muče ili samo trebate sa nekim pričati Freud je ovdje...Stoga neka vas ne bude sram već Ga kontaktirajte i pomoć stiže... Pozdrav, samo vaš Freud |
Psihologija novca dio 2.
|
Samo financijsko okružje u kojem je čovjek odrastao može biti jedan od mogućih faktora u budućem životu pojedinca, ali definitivno najvažniju ulogu predstavljaju čovjekove navike prema životu i novcu. Status je u današnjem svijetu vrlo bitan. On omogućava čovjeku imanje određenog socijalnog položaja, određene doze moći, novca i slobode što na kraju sve zajedno daje osjećaj sreće. Tome bi čovjek trebao težiti. To nije sve u životu, ali predstavlja jednu kvalitetnu osnovu za ostvarivanje svega u životu. Upravo su čovjekove navike te koje čovjeka udaljavaju od postizanja takve pozicije. Čovjek je opsesivan činjenicom zgrtanja novca iz razloga jer vjeruje da će mu novac donijeti sreću. I hoće na jednom nivou, ali na onom na kojem se on nada sreći vjerojatno neće. Novac je idealan temelj za ostvarivanje određenih snova i želja, ali ne i onog stanja zadovoljstva kojeg svaki čovjek misli doseći putem novca. U to su se uvjerile mnoge osobe. Ali, novac je svejedno potreban. Čovjek je prepun problema u svezi novca. Bilo koji problem u svezi samog novca ide duboko iz čovjekove glave. Provedenim istraživanjima na temelju novčane psihologije dokazano je da se percepcija doživljavanja rizika i mogućnosti u svezi novca razlikuje od čovjeka do čovjeka. Većina reakcija u svezi istog je iracionalna i čovjeka uz novac vežu razne varijacije emocija od ljutnje i krivnje pa sve do ljubavi. Psiholozi govore da mogu puno otkriti o pacijentovom problemu putem poznavanja pacijentove relacije prema novcu. Iz toga se može otkriti, što psiholozi potvrđuju, čovjekov odnos prema vlastitoj snazi i osobnosti te razina poštovanja prema drugim članovima zajednice. Mnoge navike čovjek preuzme od svojih roditelja, a što je najgore isto to on proslijedi i na svoju djecu. I tako se lanac iz generacije u generaciju širi. Postoje pojedinci koji igraju na sigurno iz razloga jer žele minimalizirati svoje troškove i moguće gubitke. Postoje i oni pojedinci koji radije neće poduzimati nikakve akcije nego da se nađu u situaciji u kojoj se moraju suočiti s loše provedenom akcijom. Mnogi pojedinci nemaju povjerenja u sebe i svoje mogućnosti donošenja adekvatnih odluka pa zbog toga ne čine ništa. Iz ovih primjera je očito da ulogu nepokretljivosti u čovjeku igra njegova psiha potkovana naviknutim uvjerenjima. |
Psihologija novca dio 1.
|
Što je novac? Novac je sredstvo koje je čovjeku potrebno od dana njegovog rođenja do dana njegove smrti. On igra glavnu ulogu u gotovo svim segmentima čovjekovog života. Mnogi pojedinci mjere razinu svoje sreće upravo putem količine novca koju posjeduju. Razmišljanje o kategoriji novca čovjeku je omogućeno od samog početka. Čovjek može odrastati u raznim sredinama. Količina bogatstva u kojem je čovjek odrastao predstavlja temelj određenih karakteristika koje će se u pojedincu razviti. Pravilo je da će oni koji su odrastali u siromašnijem okružju ili propasti do kraja ili sa svojim naporima steći iznimno bogatstvo i neovisnost. Odrastanje u bogatom okružju može od čovjeka načiniti lijenu osobu koja je neodgovorna prema novcu ili ga može još više pokrenuti prema stjecanju bogatstva. U svakom slučaju okružja u kojima čovjek odrasta predstavljaju dvosjekli mač za čovjeka. Izbor daljnjeg kretanja u životu ovisi o osobnom izboru i snazi odluke samog čovjeka. |
